O Ljubušacima u Americi napisana je zanimljiva knjiga. Zna se kada i kako su dolazili

Vrlo precizno iznose se statistike pojedinih sela, broj iseljenih u SAD, koliko muškaraca i koliko žena te omjeri u postocima, odnosi oženjenih prema neoženjenima, zatim odnosi pismenih prema nepismenima, nerijetko se navodi i ime prvog iseljenika Piše: Vinko Grubišić/Matica

0
232

Dugogodišnji profesor povijesti na Joliet Junior Collegu (SAD), prof. dr. Ante Čuvalo, koji još od 1990-ih živi u Hrvatskoj, sigurno je danas jedan od najboljih poznavatelja hrvatske prisutnosti u SAD-u tijekom posljednjeg stoljeća i pol.

Znači, problematiku o kojoj piše poznaje s obje strane. Njegova djela, poput Historical Dictionary of Bosnia and Herzegovina, već su dulje vrijeme svojevrsno pomagala svima koji se zanimaju za kompleksnu povijest Bosne i Hercegovine, hrvatskog useljeništva u SAD i doprinose Hrvata svijetu.

Hrvatsku povijest obogatio je djelom, koje je gotovo odmah nakon objavljivanja na hrvatskome, tiskano i na engleskome jeziku, pod naslovom Immigration of Ljubuški Croats to America 1900 – 1914 (Useljavanje ljubuških Hrvata u Ameriku 1900 – 1914).

Knjiga je tako pisana da će podjednak interes pobuditi u čitatelja koji se prvi put susreće s iseljavanjem iz ljubuške općine, kao i vrhunskih povjesničara koji njome mogu obogatiti svoje znanje i dodati puno toga temeljitome poznavanju tematike.

Na pitanje koje bi se moglo postaviti zašto su se ljudi iz toga zapravo pitomoga i relativno plodnoga kraja Hercegovine morali iseljavati, autor daje temeljite i uvjerljive odgovore koji su sadržani u povijesnim zadanostima koje su se uvijek suprotstavljale zemljopisu i teško se usklađivale s tim ponosnim, a tako miroljubivim svijetom: turska dugotrajna vladavina bila je daleko od bilo kakvog progresa, a austrijska vlast tek je nešto ublažavala teško stanje, ali bilo je to daleko od kakvih značajnijih gospodarskih boljitaka i pomaka u standardu života.

Vrlo precizno iznose se statistike pojedinih sela

Amerika se posljednjih desetljeća pretprošlog stoljeća, tj. u vrijeme industrijalizacije, predstavljala kao “obećana zemlja” i baš tom aspektu “obećanosti” Čuvalo posvećuje značajnu pažnju: u Ameriku su prije 1880. masovno stizali Englezi, Nijemci, Irci, Škoti te useljenici iz skandinavskih zemalja. Ti su “pravi Amerikanci” kasnijim došljacima na sve načine pokazivali svoju superiornost i prijezir.

No, unatoč tome useljenici o kojima je ovdje riječ pokazivali su iznimnu vitalnost, visokomoralni odnos prema radu, bili su obiteljski ljudi koji su nastojali djeci omogućiti što bolji i dostojniji život, a ne zaboraviti ni one bliske koji su ostali u rodnome kraju u siromaštvu.

Vrlo precizno iznose se statistike pojedinih sela, broj iseljenih u SAD, koliko muškaraca i koliko žena te omjeri u postocima, odnosi oženjenih prema neoženjenima, zatim odnosi pismenih prema nepismenima, nerijetko se navodi i ime prvog iseljenika.

Uz imena pojedinih useljenika navode se spol, dob, bračno stanje, ime broda kojim je useljenik došao u Ameriku, luka iz koje je otputovao…

Ovaj dio knjige sigurno će dobro doći svima koji žele pronaći svoje korijene, kad je tko od njihovih otišao u “novi svijet”, koga je ostavio, tko ga je dočekao… Možda će pronaći one – kako autor reče – “koji do kraja života nisu prestajali voljeti svoje rodno mjesto i one koje su ostavili iza sebe. Ne zaboravimo ni mi njih”.

Knjiga je pregledna, lijepo uređena, s puno živopisnih slika, pokazuje nam po mnogočemu poseban, a opet s obzirom na iseljeništvo i useljeništvo u SAD tako tipičan hrvatski kraj.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here